Ofir logo Moon Ofir blog
Moon

Crowdsourcing

U nastojanju da dosegnu zacrtane ciljeve i prestignu konkurente u tržišnoj utrci, sve više tvrtki danas primjenjuje crowdsourcing model koji podrazumijeva uključenost šire javnosti u projekte i poslovanje tvrtke.

Temelji crowdsourcinga

Sam koncept crowdsourcinga temeljen je na teoriji „mudrost gomile“ ili još nazvane „mudrost masa“ koja se pojavila na početku 20. stoljeća. Osnovna je misao da velika skupina ljudi može zajednički pružiti iznenađujući uvid ili vrijednost. Kao ideja postoji dulje nego naziv koji postoji tek od 2006. godine, a skovao ga je Jeff Howe kako bi opisao svijet u kojem ljudi izvan neke tvrtke doprinose njenom radu i uspjehu.

Crowdsourcing se može definirati kao angažiranje grupe ljudi usmjerenih na postizanje određenog zajedničkog cilja, koji može biti primjerice neka inovacija, rješenje problema ili jednostavno bolja učinkovitost u poslovanju. Može se shvatiti i kao kolektivna mobilizacija koja tvrtkama omogućava pristup novim idejama i rješenjima, dublju uključenost potrošača, mogućnosti za zajedničko stvaranje, optimizaciju zadataka i smanjenje troškova. Uključiti se mogu obični građani, potrošači, entuzijasti, poduzetnici, stručnjaci; a glavne pokretačke poluge crowdsourcinga su nove tehnologije, društveni mediji i web 2.0.

Prednosti i nedostaci

Svakako jedna od velikih prednosti je ta što je ovaj pristup uvelike jeftiniji nego zapošljavanje profesionalaca u tradicionalnom smislu. Na primjer, ako tvrtka želi novi izgled web stranice, novi logotip ili slogan, zadatak osmišljavanja dizajna može prepustiti svojim kupcima kroz prizmu izazova ili natjecanja u kojem bi se najbolja ideja nagradila. Svakako kao ključne prednosti treba spomenuti brzinu i rad s ljudima koji posjeduju vještine koje zaposlenici u tvrtki nemaju. Ako neki zadatak obično duže traje, odnosno zaposleniku je primjerice potrebno tjedan dana za njegovo obavljanje, poduzeće može smanjiti vrijeme obavljanja tog zadatka na nekoliko sati tako što će se posao podijeliti na manje dijelove i dati ih grupama ljudi da riješe.

S druge pak strane, veliki je nedostatak to što je kontrola procesa ograničena. Uzimajući isti primjer novog logotipa ili dizajna, tradicionalni pristup omogućio bi tvrtki nadgledanje procesa od početka do kraja. Ako postoji čak i neznatna pogrešna u komunikaciji s potrošačima u  crowdsourcingu, projekt bi brzo mogao ići u pogrešnom smjeru i naposljetku rezultirao samo gubitkom vremena. Također, potrošači nisu zaposlenici, što znači da ih tvrtke ne mogu zadržati ni kontrolirati.

Crowdsourcing u poslovnom svijetu

Neke tvrtke koriste crowdsourcing kao sredstvo za ostvarivanje određenih zadataka ili generiranje ideja. Razlog tome je što crowdsourcing pruža vrijedne podatke na temelju djelovanja velikih skupina ljudi. Pored velikih tvrtki poput Coca Cola-e, IBM-a, McDonald’s-a, Toyota-e, Samsung-a, Intel-a, crowdsourcing koriste i male tvrtke.

Crowdsourcing predstavlja moćan poslovni marketinški alat koji omogućuje tvrtki iskorištavanje kreativnosti i resursa svojih potrošača za promociju i rast. Potrošači mogu dati važne smjernice i odgovore bilo u projektiranju marketinških kampanja, istraživanju novih proizvoda ili u rješavanja teških poslovnih prepreka. Potrebno je istaknuti da crowdsourcing povećava produktivnost tvrtke uz istovremeno smanjenje troškova rada. Internet je provjerena strategija za dobivanje povratnih informacija od aktivne potrošačke baze.

Crowdsourcing u praksi

Vodeće svjetske tvrtke dio svoga uspjeha duguju upravo crowdsourcingu, među njima su LEGO i  PepsiCo.

LEGO je stvorio platformu „LEGO Ideas“ pomoću koje potrošači mogu predlagati ideje za nove setove te komentirati i glasati za ideje drugih ljudi. Prijedloge s više od 10 000 glasova pregledava LEGO, a “vlasnicima“ ideja koje su odabrane, pruža se prilika postati članom Lego-a i da za to primaju naknadu.

U više navrata, PepsiCo zatražio je od kupaca povratne informacije o okusima čipseva za svoj Lay’s brand (ili Walker’s u Velikoj Britaniji). Njihova prva kampanja „Do Us a Flavor“ pokrenuta je 2012. godine kao odgovor na pad popularnosti brenda među milenijalcima. Zadobili su preko 14 milijuna “feedbackova”. Naposljetku je “Cheesy Garlic Bread” izabran kao „pobjednik“. Novi okus pridonio je povećanju prodaje od 8% u samo tri mjeseca nakon lansiranja na tržište.

Zacijelo je vrlo manje poznato da je i Wikipedia primjer uspješnog crowdsourcinga. Osnivači koji stoje iza ove online enciklopedije odlučili su umjesto da sami razvijaju sadržaj cijele web stranice, iskoristiti znanja, predanost i vrijeme entuzijasta za stvaranje sadržaja. Kao rezultat toga, Wikipedia je postala jedan od najopsežnijih enciklopedijskih izvora na globalnoj razini.

Naposljetku, crowdsourcing predstavlja potpuno novi zaokret, način razmišljanja i pristup 21. stoljeća koji se može primijeniti u mnogim područjima a tvrtke su crowdsourcingom stekle mogućnost uvida u vlastiti položaj na određenim tržišnim nišama te su kreirale određene orijentire prema kojima usmjeravaju svoja poslovanja u troškovno učinkovitijem pravcu.

Svidjelo vam se što ste pročitali? Pročitajte i naše ostale blogove!

Moon

Lansiraj sada!

Kontakirajte nas Kontakirajte nas
Scroll Up